17.06.1998

Pred točno pedeset godina, kada su inžinjeri sveučilišta u Manchesteru pokrenuli "bebu", rođen je prvi moderni kompjuter koji je mogao program spremiti u svoju memoriju. Ostatak je povjest.

U čast tog povjesnog događaja, ICL, kompanija koja se bavi informatičkim sustavima i uslugama, pogledao je u budućnost i daje slijedeće prognoze za idućih pedeset godina:

U slijedećih pedeset godina će se kompjuteri toliko promijeniti da ih danas nebi prepoznali. Naš glavni način komunikacije s njima će biti glasom. Koristiti će se neprecizna logika i neuronske mreže, kompjuteri će učiti na osnovu iskustva, i jedan od drugoga, imitirajući prirodni proces učenja, koji uzimamo zdravo za gotovo. Svoju inteligenciju će koristiti za rješavanje problema, bez potrebe složenog programiranja.

ICL predviđa da će za svaku osobu na planetu postojati oko tisuću kompjutera. To neće biti kompjuteri kakve znamo danas, nego snažni mikrochipovi ugrađeni u kućanske uređaje, odjeću, nakit, ili ugrađeni u ljudsko tijelo.

Tijelo će surađivati s kompjuterima, i obratno. Princip "biološke povratne sprege" će otvoriti cijeli niz novih prilika. Npr., zamislite odjeću koja mijenja boju, kako bi se prilagodila vašem raspoloženju, ili kupnja i prodaja dionica u burzi u kojoj boja zidova odražava stanje tržišta. Namještaj će biti sposoban prilagoditi se, kako bi nam bio udobniji, a na poslu će vaš kompjuter podesiti dotok informacija sukladno s vašim nivoom stresa.

Informacija će postati kralj, a mreži će se moći pristupiti s bilo kojeg mjesta na planeti. Stolice, kreveti, sobe, zrakoplovi, auti, vlakovi, čak i naočale će biti umreženi.

Gotov novac, kreditne i trgovačke kartice će nestati. Umjesto njih, svaki od nas će sa sobom nositi tanki chip, koji će možda biti ugrađen u vaš sat, ili "cyber-narukvicu", kako će se to možda zvati u budućnosti. Tu će biti zapisane svakakve informacije, a moći će se raditi i trenutačne financijske transakcije. Chip će biti spremište za bilo kakve digitalne informacije, kao što su podaci iz vozačke dozvole, zdravstvenog kartona i putovnice.

U budućnosti, ljudi će imati i digitalni oblik, kao što imaju fizički. U svojoj digitalnoj verziji, pojedinci će spremati sve podatke o sebi.

Bionika će postati svakodnevnica. Usađeni uređaji će mjeriti krvni tlak, probavni proces i kardiovaskularni sustav i pozvati će liječnika prije nego nastupi srčani ili moždani udar, prije nego se razvije zloćudni tumor. Nanotehnologija će možda dovesti i do toga da po ljudskom krvotoku počnu plivati minijaturni roboti, koji će pomagati prirodnom imunuloškom sustavu. S druge strane, predviđa se i pojava novih bolesti, poput "preopterećenja informacijama" i "info-šoka".

Kućanski aparati će se uključivati glasom, a možda će imati i ugrađene osobne profile. Veliki, zdepasti TV prijemnici i monitori PC-a će biti stvar davne prošlosti. Neće postojati nikakva ograničenja za veličinu ekrana - možda će biti naneseni, poput boje, na zidove soba ili zgrada - filmsko platno u svakoj dnevnoj sobi.

Sustavi igara će nam omogućiti da zakoračimo u potpuno realne virtualne svjetove, gdje stvari nećemo samo vidjeti i čuti, nego i opipati i mirisati. Čudovišta ćete moći nanjušiti, i osjetiti njihov vrući dah na svom vratu. Taktilni odziv će skrenuti pažnju i na moralne probleme kao što će biti "cybersex".

Ulice će vjerojatno bit tiše. U umreženom svijetu, sve više i više ljudi će raditi "preko žice".. "teleradnici" će raditi od kuće, ili u pokretu, jer će moći koristiti mobilne telefone/računala, od kojih će mnogi ujedno biti i modni detalji. Neželjene elektroničke reklame će nas slijediti kud god krenuli, no moći ćemo zaposliti "elektroničke sekretarice", da nam izfiltriraju neželjenu elektroničku poštu.

Kupovanje će postati jedna od glavnih aktivnosti u slobodno vrijeme. Dio vremena će se odvajati za kupnju specijalnih stvari. Tjedna gnjavaža oko kupovanja hrane i kućanskih potrepština (što čini 80% naše kupnje), obaviti će se preko TV/kompjutera koji će inteligentno predviđati vaše potrebe, i prpipremiti vam popise koje ćete samo trebati odobriti.

Obrazovanje će postati proces koji će trajati cijelog života, ljudi će biti obučavani i preobučavani. Školska djeca će imati on-line pristup svojoj školi i svim obrazovbnim institucijama, uključivši i muzeje i knjižnice. U svojoj "cyber-narukvici" će moći nositi količinu informacija koja odgovara sadržaju Britanske nacionalne biblioteke.

Kad poželite gledati svoju omiljenu nogometnu momčad, moći ćete birati s kojeg mjesta na tribinama želite gledati utakmicu. Vaš kućni zabavni sustav će vam omogućiti izbor kuta kamere, kao i "instant replay" bilo koje akcije na vaš zahtijev.

"Svi vi koji mislite da su ova proročanstva maštovita znanstvena fantastika, razmislite još jednom. Na svim tim tehnologijama i na mnogima od tih ideja se već danas radi ili se o njima razmišlja u istraživačkim institucijama i kompanijama širom svijeta", rekao je Andrew Boswell, tehnički direktor ICL grupacije.

Pedeseta godišnjica moderne informatike

Mali eksperimentalni stroj ili "Beba", kao što su ga uobičajeno zvali, bio je prvi elektronički, digitalni kompjuter s unutrašnjim programiranjem na svijetu. To je bio prvi kpmpjuter koji je mogao pokrenuti program upisan u njegovu memoriju. "Bebu" su projektirali pokojni Prof. Sir Freddie Williams i Prof. Tom Kilburn na Manchesterskom Sveučilištu, a prvi program je proradio 21 lipnja 1948.

Da bi obilježio 50-godišnjicu Bebe, ICL i Društvo za čuvanje kompjutera su rekonstruirali Bebu, koja se sada nalazi u Muzeju znanosti i industrije u Manchester-u. Ovaj tjedan će se održati serija proslava, a vrhunac će biti kad će replika Bebe obraditi originalni program, skoro u istu minutu, ali 50 godina kasnije.

Beba je teška jednu tonu, dugačka je 16 stopa (4,8 m), visoka 7 stopa (2,1 m), široka 2 stpe (0,6 m) i treba oko 4 kW električne energije za napajanje 600 elektroničkih vakum-cijevi. U usporedbi s današnjim kompjuterima, Beba bi trebala stati na chip manji od glave pribadače (ako izuzmemo izvore napajanja, prekidače i tipkovnice).