CORBA (Common Object Request Broker Architecture) je standard za arhitekturu za upravljanje objektima. Standard je razvila grupa OMG (Object Management Group), udruženje informatičkih kompanija zaintertesiranih za razvoj i standardizaciju objektne tehnologije, koje ima preko 400 članova. Jedan od članova je i ICL.

DAIS software se sastoji iz razvojnog paketa, Run-Time biblioteka i opcijskih dodataka koji omogućavaju pristup do raznih postojećih TP aplikacija i baza podataka.

Sredinom sedamdesetih su se počele javljati standardne mrežne aplikacije za slanje i prijem podataka i poruka - npr FTAM, X.400, X.500, Netware. Za uredan prijenos su se brinuli gotovi software paketi, no podaci su na prijemnoj strani završili u nekoj datoteci, a za daljnju obradu je opet trebalo pisati posebne programe.

Sredina osamdesetih je početak razvoja klijent-server arhitekture, poput DCE-a ili OSI-TP-a. Došlo je do standardizacije programskih interface-a (API) koji su omogućili da programi na raznim strojevima međusobno razgovaraju i razmijenjuju podatke. Programeri na obje strane su se morali dogovoriti o izgledu i značenju poruka. Jednom dogovoreno se teško mijenjalo - jednom odabrani protokol je bilo gotovo nemoguće mijenjati.

Početkom devedesetih je učinjen četvrti korak - objektna tehnologija. Aplikacije surađuju jedna s drugom, ali svaka govori svojim jezikom. Objektno-orijentirane applikacije se grade od komponenti (objekata). Sve što jedna komponenta (objekt) treba znati o drugima je njezino sučelje (interface).

Komponenta opisuje samo što radi i kako ju treba koristiti. Kako to radi nije važno. To omogućava da se lako zamijeni cijeli objekt nekim drugim, boljim, a da ostatak sustava to ni ne primjećuje.

Pokušajmo to pojasniti analogijom - svrha telefona je da poveže dvije stranke i omogući im glasovnu komunikaciju. Da bi mogli koristiti telefon, trebate znati telefonski broj osobe koju trebate i kako pritiskati gumbiće na aparatu. Za korištenje telefona nije nam potrebno znati da li je centrala crossbar ili digitalna, da li je biranje pulsno ili tonsko. Zbog takve organizacije, pošta mijenja centrale, tehnologiju, a jedino što korisnici vide je promjena tarife. Korisnici vide promjene tek kad se mijenja nešto u samom načinu upotrebe - kad npr. pozivni broj za Zagreb postane 01, umjesto 041.

Komponente (objekti) mogu biti onoliko veliki koliko je potrebno - od malog objekta čiji je jedini posao da umetne slog u bazu XYZ, do velikog objekta koji pokriva jednu kompletnu poslovnu funkciju.

Prednosti objektnog pristupa

Zbog ovakvog pristupa, objektno-orijentirani sustavi se lakše projektiraju i lakše održavaju. Kad se jednom definiraju sučelja objekata, razvoj pojedinih objekata mogu raditi različite ekipe, paralelno. Gotove komponente se povezuju tek u trenutku same obrade.

Objektna tehnologija ne zahtijeva razvoj od samog početka - postoje razne tehnike koje omogućavaju da se kompletne postojeće aplikacije pretvore u komponente.

CORBA arhitektura

Ovaj standard pokriva četiri glavne komponente:

• ORB (Object Request Broker - "Pregovaratelj zahtjeva za objektima?") je srce sustava. Omogućava klijentima i serverima da traže i primaju zahtjeve i odgovore.
• Objektni servisi - zbirka standardnih usluga koje osiguravaju osnovne funkcije i stoje na raspolaganju svim programerima.
• Aplikacijski objekti - to su aplikacijski programi za klijente ili servere, koji obavljaju poslovnu funkciju. Pišu ih programeri, svaki za svoju aplikaciju. Standard određuje pravila vanjskog ponašanja takvog objekta.
• Zajedničke mogućnosti (Common Facilities) - skup korisnih objekata, koji pokrivajuuobičajene stvari koje treba uvijek raditi, a koje se mogu koristiti iz Aplikacijskih objekata. Ukratko, ekvivalent Utility programima.

ORB se ponaša kao telefonska mreža iz ranije analogije - povezuje pojedine objekte koji žele komunicirati. Da bi bila korisna, telefonska mreža mora osigurati standardne servise (npr. upiti o telefonskim brojevima), a često daje i dodatne opcijske servise (npr. točno vrijeme). Analogno, CORBA arhitektura definira Objektne servise koji su zajednički svim aplikacijama i Zajedničke mogućnosti, koje se mogu koristiti u pojedinim konkretnim aplikacijama.

DAIS proizvod

DAIS je ICL-ova implementacija CORBA standarda.

Proizvod se sastoji od:

SDK-ovi i RTL-ovi ovise o sustavu na kojem će DAIS raditi, tako da postoji SDK za Windows, UNIX SVR4, SCO UNIX, VME, VMS itd. Isto vrijedi i za RTL-ove. Npr., za razvoj server aplikacije koja će se vrtiti i na SVR4 i na SCO UNIX platformama, treba dva SDK-a, po jedan za svaku inačicu UNIX-a. Za svaki procesor na kojem će se vršiti obrada treba po jedan odgovarajući RTL.

Tipična DAIS aplikacija će se sastojati od klijentskih dijelova, koji će koristiti jedan ili više servera. Svaki sever opet može biti klijent daljnjim serverima. Klijentima stoje na raspolaganju bilo koji od servera u DAIS mreži. DAIS se brine za komuniciranje među njima.

Za izradu pojedinih komponenti, koriste se alati koji najviše odgovaraju. Npr., klijent aplikacija se može napisati u visual Basic-u, a serverska u nekom od popularnih RDBMS paketa.

Jedna od bitnih karakteristika DAIS-a, za razliku od nekih drugih CORBA proizvoda je da ima distribuirani ORB. OMG namjerno nije specificirala kako treba sagraditi ORB. To je ostavljeno proizvođačima, kako bi napravili proizvod najbolje prilagođen okolišu u kojem će raditi. Neki ORB-ovi su ugrađeni u glavni objekt, neki su napravljeni kao zaseban program, koji se može vrtjeti čak i na zasebnom procesoru.

Pošto je princip rada takav da svaki klijent-server poziv mora proći kroz ORB, sustav s jednim ORB objektom, pa makar bio i na posebnom stroju, odgovara samo za relativno male mreže. Kod velikih komercijalnih mreža takav pristup vrlo brzo dovodi do problema uskog grla.

DAIS je namijenjen za velike komercijalne mreže, pa je kod njega i sam ORB distribuiran. Svaki klijent sadrži dovoljno veliki komad ORB-a da može direktno komunicirati s bilo kojim serverom u mreži, pa ne postoji mogućnost uskog grla.

Ref: WG00980

Panel prikazuje status slijedećih aktivnosti:

1. Rad CPU-a (procesora); zelena svjetla pokazuju da je procesor aktivan.
2. Aktivnost na Mbus-u procesora. Čim je promet veći, linija je duža.
3. Ventilatori u procesorkoj pregradi odn. u pregradi za uređaje s izmjenjivim medijima. Ako jedan ventilator otkaže, njegova oznaka svijetli žuto. To još ne mora biti kritično. Crveno svijetlo se pali tek kad zakažu dva ventilatora ili dođe do pregrijavanja kabineta.
4. Toplomjer sustava - zeleno za normalno, žuto za povišenu temperaturu, crveno za pregrijavanje (slijedi prisilno gašenje).
5. Izvor napajanja - status glavnog PSU-a. Ukoliko u High Availability (HA) sustavu otkaže jedan PSU, svijtlo se pretvori u žuto, a crveno se pali ako otkažu oba (ili jedan za ne-HA sustave)
6. Pomoćni PSU (HA sustavi). U slučaju ispada jednog PSU-a, svijetli žuto. Pošto se ovaj panel napaja s pomoćnog PSU-a, u slučaju ispada oba PSU-a, panel je mrtav.
7. Ventilatori za pomoćni PSU. Ako ventilator stane, svijetlo požuti. U HA sustavu to još nije kritično - crveno se pali tek kad ispadnu oba ventilatora.
8. Sustav za kontrolu kabineta - u normalnom radu svjetlo žmiga zeleno, postane crveno u slučaju kvara
9. Mbus - stalno upaljeno svjetlo znači da je bus aktivan
10. Svjetleća vrpca označuje veličinu aktivnosti na busu.
11. Sbus - svjetlo znači da je aktivan
12. Svjetleća vrpca označuje veličinu aktivnosti na busu.
13. RAID - svjetlo označava da je PowerArray ploča aktivna
14. Disk kontroler - zeleno ako je kontroler aktivan. Pretvara se u žuto ako je ploča izoloriana zbog "vruće zamjene" ("hot-pull").
15. High Availability - svijetli zeleno ako je HA kontroler aktivan. Pretvara se u žuto ako je ploča izoloriana zbog "vruće zamjene").
16. SCSI uređaji - pokazuju status diskova i/ili akceleratora za pretraživanje Donja vrpca pokazuje veličinu aktivnosti, a gornja požuti ako je jedinica izolirana zbog hot-pull zamjene.
17. Akcelerator za pretraživanje - svijetli ako je aktivan.
18. Disk veze - svijetli žuto ako je ustanovljen kvar.
19. Ventilatori u pregradi za diskove. Ako jedan ventilator ispadne, požuti. Crveno se pali ako ispadnu dva ventilatorta ili dođe do pregrijavanja.

Na kabinetima se nalazi i generalni indikator, uvjek vidljiv kroz rešetku. Zeleno znači da je sve u redu, žuto da je došlo do ne-kritičnog kvara, a crveno znači ozbiljni kvar.

ICL je s Cambridge Cable-om i još nekoliko partnera osnovao konzorcij za eksperimentalni rad sustava za kabelsku televiziju u kojem će gledatelj moći ne samo birati programe, nego i naručiti da mu se preko kabela pošalje film, 3879 nastavak "Santa Barbare", video recept za pripremanje Chow Mein-a na Kantonški način, novu igru itd.

Korisnici će morati nabaviti crnu kutiju koja će stajati između kabela za CaTV i televizora. Pomoću običnog daljinskog upravljača, moći će pozvati menu s filmovima, serijama, igrama itd. i odabrati što žele gledati u tom trenutku. Sustav će vam u bilo koje vrijeme početi prikazivati bilo koji od ponuđenih filmova (od početka naravno) i ostalih sadržaja, pa bili vi i jedini koji to želi u tom trenu gledati.

Filmovi itd. će biti pohranjeni na ICL-ovom Goldrush MegaServeru, zasnovanom na masivno paralelno procesorskoj tehnologiji, jedinom stroju koji će moći podnijeti silni promet kad mreža uzme maha.

Cambridge Cable je operater kabelske televizije s najvećim geografskim područjem u Velikoj Britaniji. Korisnici će biti povezani hibridnom optičko-koaksialnom mrežom.

Memorija:

• 1 MB i 4 MB moduli se zamijenjuju 8 i 16 MB-tnima

Diskovi:

• 270 MB se zamjenjuju 540 MB

Monitori:

• Planira se prekid proizvodnje mono monitora - zamjena su kolor

Stari modeli 14V, 15V i 17 V, se zamjenjuju novima: 141 V, 151 V i 171 V. Novi modeli imaju slične karakteristike kao stari, no rade prema ažuriranim standardima za zaštitu okoliša.

LAN kartice:

Novo:

(.. ISA je za klasični ISA, a ... PCI za PCI bus.)

Kartice imaju sve karakteristike vrlo popularne EtherTeam 16i kartice koju će zamijeniti, no postoje bitne razlike - obje su spremne za "Plug & Play" i Full Duplex Ethernet:

Software: